Migracijski i demografski opservatorij Hrvatske

Analize migracijskih i demografskih procesa u Hrvatskoj, Europskoj uniji i svijetu - dr. sc. Tado Jurić

Hrvatska se desetljećima bavi pitanjem političkog utjecaja dijaspore, no podaci pokazuju drukčiju sliku. Dijaspora ne odlučuje izbore – ona je danas jedna od politički najmanje uključenih skupina hrvatskih državljana. To potvrđuje i analiza izbornih rezultata provedena u znanstvenom radu „Utjecaj dijaspore i recentnoga iseljavanja na rezultate izbora u Republici Hrvatskoj“ (Jurić, 2020).

Tvrdnja da glasovi iz inozemstva presudno određuju hrvatsku politiku postala je mit koji je nadživio činjenice. Analize izbornih rezultata od 2010. godine nadalje pokazuju da hrvatski državljani izvan zemlje sudjeluju u izborima vrlo ograničeno.

Najbolji primjer je Njemačka. U zemlji u kojoj živi jedna od najvećih hrvatskih zajednica, od približno 400.000 hrvatskih državljana, na parlamentarnim izborima 2020. glasovalo je samo 2.103 birača – manje od jedan posto potencijalnog biračkog tijela.

Sličan trend vidljiv je i u Bosni i Hercegovini, gdje se broj birača koji sudjeluju na hrvatskim izborima smanjio s oko 90.000 na približno 20.000.

Istodobno, nakon ulaska Hrvatske u EU nastala je nova dijaspora. Stotine tisuća hrvatskih državljana odselile su u Njemačku, Austriju, Irsku i druge države, dok izborni i institucionalni sustav još uvijek počiva na demografskoj stvarnosti prije velikog EU migracijskog vala.

Današnje ograničenje od tri zastupnika za XI. izbornu jedinicu rezultat je političkog dogovora iz 2010. godine. Od tada se broj hrvatskih državljana izvan zemlje značajno povećao, a struktura dijaspore promijenila.

Zato pitanje dijaspore nije samo pitanje nekoliko zastupničkih mjesta, nego pitanje odnosa Hrvatske prema vlastitim građanima izvan zemlje. Brojne europske države svoje iseljeništvo ne promatraju samo kao biračko tijelo, nego kao razvojni potencijal: izvor znanja, investicija, međunarodnih kontakata i mogućih povratnika.

Država koja se suočava s depopulacijom ne može zanemariti činjenicu da velik dio njezinih građana živi izvan granica. Stoga ključno pitanje više nije: Odlučuje li dijaspora izbore? Podaci pokazuju da ne odlučuje. Pravo pitanje je: Kako Hrvatska može ponovno povezati svoje ljude u zemlji i izvan nje? (08.06.26.)

Demografija se često svodi na jedan broj:  koliko nas ima ili koliko se djece rodilo. Međutim, iza tih brojki nalaze se puno dublje promjene: promjena strukture stanovništva, starenje, migracije, regionalne razlike i promjena same uloge obitelji u suvremenom društvu.

Prva karta prikazuje jednu od najvećih demografskih promjena suvremene Hrvatske: promjenu broja stanovnika po županijama između 1991. i 2021. godine.

Hrvatska u tom razdoblju nije izgubila samo stanovnike. Promijenila se prostorna i dobna struktura društva. Pri tome pad broja stanovnika nije moguće objasniti jednim uzrokom. Hrvatska prolazi iste procese koji su zahvatili gotovo sva razvijena društva: demografsku tranziciju, urbanizaciju, promjenu funkcije obitelji i nove životne obrasce.

Međutim, hrvatski slučaj ima dodatnu dimenziju: dugotrajno iseljavanje mladog i radno aktivnog stanovništva dodatno je ubrzalo procese starenja i depopulacije.

Cilj Opservatorija nije samo prikazivati brojke, nego objasniti procese iza njih. Jer ključno pitanje budućnosti nije samo: koliko će Hrvatska imati stanovnika, nego: kakvu će strukturu stanovništva imati i kakvo društvo želimo izgraditi? (01.06.2026.)